U utorak 28. ožujka 2023. u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održana je tiskovna konferencija povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Tiskovnu konferenciju otvorio je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Obratio se prisutnim sudionicima, predstavnici Ministarstva zdravstva, medija, nevladinih organizacija i predstavnicima županijskih zavoda naglašavajući važnost provedbe aktivnosti u cilju povećanja svijesti o raku debelog crijeva, posebno u području primarne i sekundarne prevencije.
Ministar zdravstva, prof. dr. sc. Vili Beroš obratio se putem video poruke. Poručio je građanima da ne zanemaruju pozive u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva te da izdvoje svoje vrijeme i preuzmu aktivnu ulogu u brizi za svoje zdravlje. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se smanjila smrtnost od raka debelog crijeva za 20%.
Na tiskovnoj konferenciji sudjelovali su Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo s predavanjem “Treba li nam Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva”, prof. dr. sc. Nataša Antoljak, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva s predavanjem “Pokazatelji provedbe Nacionalnog programa probira raka debelog crijeva u Republici Hrvatskoj, te prof. dr. sc. Neven Ljubičić, predsjednik Povjerenstva za koordinaciju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva s predavanjem “Farmakoekonomska analiza Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Republici Hrvatskoj”.
Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3600 osoba, od čega oko 60% muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2020. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3396 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 70 godina.
Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu s 2102 umrle osobe u 2021. godini (60% muškaraca), nakon raka pluća. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1% godišnje u posljednjih 20 godina.
U Hrvatskoj je visoka prevalencija rizičnih čimbenika povezanih s životnim navikama koji povećavaju rizik nastanka raka debelog crijeva uključujući pušenje, konzumaciju alkohola, prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, te nedovoljnu tjelesnu aktivnost. Prema podacima Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj je 22% osoba koje svakodnevno svakodnevno puši, više muškaraca u odnosu na žene, njih 25,6% u odnosu na 19,5% žena. Svaki ili skoro svaki dan alkohol konzumira 10,2% osoba. Taj je udio viši u muškaraca ( 18,2%) nego u žena (4,2%). Smjernice SZO-a koje tjedno preporučuju 150 do 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta u RH slijedi samo 25,5% ispitanika u dobi od 18 do 64 godina. U Hrvatskoj 64,7% odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.
U Hrvatskoj se od 2008. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije. Do sada su obavljena 4 ciklusa pozivanja, te je u tijeku peti koji je započeo u svibnju 2021. godine. Kako bi program ranog otkrivanja mogao ostvariti svoje ciljeve, potrebno je da dovoljan broj pozvanih osoba sudjeluje i obavi test. Odaziv na pozivno pismo 4. ciklusa je 24-52% ovisno o županiji i godištu (ukupni prosjek 33%), a veći je u starijoj dobnoj skupini. Procjena udjela testiranih osoba je 25%. Neposredni cilj programa ranog otkrivanja raka (probira-engl. screening) je otkrivanje te bolesti u asimptomatskih, naooko zdravih osoba oba spola ali i predstadija raka-polipa. Dugoročni cilj je smanjenje pobola i smrtnost od tog sijela raka, poboljšanje kvalitete života oboljelih zahvaljujući ranoj dijagnostici, te time unaprjeđenje zdravlja stanovništva.
U okviru farmakoekonomske analize analizirani su pojedinačni troškovi 3404 novootkrivena bolesnika s rakom debelog crijeva u pet godina. Sveukupni trošak liječenja tih bolesnika iznosio je u razdoblju od pet godina 44,6 milijuna eura. Uprosječeni trošak za svakog bolesnika koji je preživio pet godina iznosio je 17.360 eura. U isto vrijeme direktni trošak Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva iznosio je 3.490.176 € što znači da je u svakom dvogodišnjem ciklusu potrebno otkriti 201 bolesnika s rakom debelog crijeva u ranom stadiju kako bi u kontekstu uloženih financijskih sredstava program bio isplativ. U svakom dvogodišnjem ciklusu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva otkrije se više od 400 bolesnika s rakom debelog crijeva u ranom stadiju. Zaključak je da je rak debelog crijeva veliki zdravstveni, ali i ekonomski izazov i da su troškovi liječenja za novootkrivene bolesnike s rakom debelog crijeva izuzetno visoki. Čak i uz nedovoljan odaziv na testiranje krvi u stolici od 25% nedvojbena je troškovna učinkovitost Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
